Tajna ledenog doba u Dramlju – jama Vrtare male i Muzej Grada Crikvenice

Samo nekoliko minuta vožnje od Ville Antonia, ispod mirnog krajolika Dramlja, skriva se jedno od najbogatijih paleontoloških nalazišta u Hrvatskoj. Jama Vrtare male čuva tragove svijeta koji je postojao prije desetaka tisuća godina, u vrijeme kada su ovim područjem hodali špiljski lavovi, slonovi, nosorozi, bizoni i špiljski medvjedi.

Danas je teško zamisliti takve životinje na sunčanoj crikveničkoj rivijeri, uz more, plaže i mediteransko raslinje. Međutim, fosilni ostaci pronađeni u dubini jame otkrivaju kako je ovaj kraj na završetku ledenog doba izgledao potpuno drugačije.

Jama koja je postala prirodna zamka

Vrtare male krška je jama duboka približno 30 do 40 metara. Zbog svojeg uskog otvora i gotovo okomitih stijena tisućama je godina djelovala poput prirodne zamke. Životinje koje bi pale u jamu više nisu mogle pronaći izlaz.

Njihove kosti i zubi ostali su sačuvani među sedimentima na dnu jame. Upravo su zahvaljujući tome znanstvenici danas u mogućnosti rekonstruirati život na ovom području tijekom gornjeg pleistocena, odnosno završnog dijela dugoga ledenog doba.

Jama je među lokalnim stanovništvom bila poznata mnogo prije početka znanstvenih istraživanja. Uz nju je povezana i stara dramaljska legenda o vilama koje su navodno živjele na tom području.

Otkriće podzemnog svijeta

Jedno od važnih istraživanja započelo je 1996. godine, kada se crikvenički speleolog i fotograf Dragan Pelić spustio u jamu. U vodi na njezinu dnu primijetio je neobičnog, potpuno bijelog podzemnog račića bez očiju.

Daljnja istraživanja otkrila su da jama ne čuva samo rijetke podzemne životinje nego i iznimno bogate fosilne ostatke iz ledenog doba. Sustavna paleontološka, speleološka i biospeleološka istraživanja provode se od 2005. godine u suradnji stručnjaka, znanstvenih institucija i Muzeja Grada Crikvenice.

Vrtare male danas su zaštićene kao geološko-paleontološki spomenik prirode i dio su hrvatske ekološke mreže. Javna ustanova Priroda

Koje su životinje pronađene u jami?

Istraživači su u Vrtarama malim pronašli kosti i zube brojnih životinja koje su živjele u ovom kraju tijekom ledenog doba.

Među njima su:

• špiljski lav

• špiljski medvjed

• slon

• šumski nosorog

• pragovedo i stepski bizon

• konj

• jelen

• vuk

• hijena

• divokoza

• divlja svinja

• zec

• brojne vrste ptica i manjih životinja

Posebno je značajan nalaz špiljskog lava. Te su goleme životinje bile veće od većine današnjih lavova i pripadale su među najmoćnije grabežljivce ledenog doba.

Zbog iznimne vrijednosti pronađenih ostataka Vrtare male smatraju se jednim od najvažnijih paleontoloških nalazišta u Hrvatskoj. Paleontološka zbirka Muzeja Grada Crikvenice

Može li se jama danas posjetiti?

Jama Vrtare male nije uređena turistička špilja. Ulaz je uzak, a spuštanje je gotovo okomito i zahtijeva odgovarajuću speleološku opremu, iskustvo i službena dopuštenja.

Zbog sigurnosti posjetitelja, zaštite rijetkih podzemnih organizama i očuvanja vrijednog nalazišta nije dopušten samostalan ulazak u jamu. Vrtare male treba promatrati kao zaštićeno znanstveno nalazište, a ne kao klasičnu izletničku špilju.

Područje Dramlja ipak vrijedi posjetiti. Šetnju možete povezati s obilaskom obale, poluotoka Kačjak, crkve svete Jelene i prekrasnih dramaljskih plaža.

Gdje se danas nalaze pronađeni fosili?

Fosilni ostaci iz jame Vrtare male čuvaju se u Paleontološkoj zbirci Muzeja Grada Crikvenice. Muzejska zbirka obuhvaća kosti i zube špiljskih lavova, medvjeda, slonova, nosoroga, bizona, konja, jelena, vukova, hijena i drugih životinja.

Važno je znati da Muzej Grada Crikvenice trenutačno nema klasičan stalni postav u kojem su svi ti predmeti neprekidno izloženi. Fosili su ranije predstavljani javnosti na tematskim izložbama poput „Lavlja jama“ i „Otkriveni svjetovi“, ali to ne znači da su svi nalazi vidljivi pri svakom posjetu.

Prema programu dostupnom u rujnu 2026. godine, u glavnoj zgradi muzeja predstavljena je izložba „Hinko Krapek – čovjek svoga doba“, posvećena fotografu i najstarijoj sačuvanoj fotografiji Crikvenice. Zato prije dolaska treba kontaktirati muzej i provjeriti je li neki dio paleontološke zbirke iz Vrtara malih trenutačno izložen.

Posjet Muzeju Grada Crikvenice

Muzej Grada Crikvenice nalazi se u samom središtu grada, na adresi Petra Preradovića 1. Osnovan je 2008. godine radi prikupljanja, čuvanja i predstavljanja baštine Crikvenice, Dramlja, Jadranova i Selca.

Osim paleontološke zbirke, muzej čuva arheološke nalaze, stare fotografije, razglednice, dokumente i predmete koji svjedoče o svakodnevnom životu stanovnika crikveničkog kraja od prapovijesti do 20. stoljeća.

Od 2. rujna do 30. lipnja navedeno je radno vrijeme od ponedjeljka do subote, od 10 do 14 sati. Budući da se izložbe i radno vrijeme mogu mijenjati, preporučuje se provjera na službenoj stranici Muzeja Grada Crikvenice ili telefonski na broj +385 51 781 000.

Izlet iz Ville Antonia

Dramalj i Crikvenica nalaze se vrlo blizu Ville Antonia u Jadranovu. Do Dramlja se automobilom stiže za nekoliko minuta, dok je za dolazak do središta Crikvenice obično potrebno približno 10 do 15 minuta, ovisno o prometu.

Izlet možete započeti u Dramlju, šetnjom obalom i upoznavanjem priče o jami Vrtare male. Nakon toga nastavite do Muzeja Grada Crikvenice, gdje možete otkriti povijest cijele rivijere i provjeriti je li trenutačno izložen dio fosilnih nalaza iz jame.

Dan možete završiti šetnjom uz crikveničku rivu, kavom uz more ili kupanjem na jednoj od obližnjih plaža.

Svijet ledenog doba nadohvat mora

Vrtare male podsjećaju nas da se ispod poznatog mediteranskog krajolika skriva mnogo starija i nevjerojatno uzbudljiva priča. Na području kojim danas prolazimo prema plaži nekoć su živjeli špiljski lavovi, nosorozi, slonovi, bizoni i medvjedi.

Upravo ta neobična povezanost mora, krša i tragova ledenog doba čini Dramalj posebnim. Gostima Ville Antonia ovo je prilika da u neposrednoj blizini smještaja otkriju jedno od najvećih skrivenih bogatstava crikveničke rivijere.